Citanje

Ja vam tvrdim, nemate nikakve sanse!

Citati. Ja volim citati. Hajmo citati…. Sta?? Kako??

Sta se zeli postici citanjem? Ovo je kljucno pitanje. U odgovorima se odmah jasno odrede dvije grupe citalaca. Ili, bolje receno, jedna grupica i jedna „grupetina“. Jer proporcija je uzasno nesimetricna: na jednoj strani je manjina, par procenata citateljske populacije i na drugoj strani, svi ostali. Skoro pa 100%. Znaci kad se pitamo sta je smisao citanja imamo dva odgovora. Citanje koje nam ispunjava vrijeme, znaci susret sa lijepom recenicom, prevodi nas u grupu intelektualne elite koja … cita. Mozemo u drustvou reci nesto…Ili, samo nam otvara vrata, takoreci, odskine vrata u bezdanu rupu ideje o kojoj tek treba misliti, razmisljati, razumjeti. Ovi prvi su ona „grupetina“, znaci skoro svi, a ovi drugi su oni iz manjine, na prste bi se mogli nabrojati. Oni pravi. Po meni – jedini, pravi.

Vise puta sam vas ubjedjivao da nisam ni Hemigvej, ni Dostojevski, pa posto tako nemocan ipak hocu da provucem ovu (i druge) ideju – hajmo mi fino, primjerom. Kao kad dijete pitate da vam „definise“ pojavu, ono krene rijecima“ To je kad…“. Znaci pojavu objasni pojavom, primjerom. E, ni ja nisam dalje otisao….

Mnogi su culi za pojam idealizam. U filozofiji. Pa prvo pomisle, Hegel. Hegel i veliki njemacki filozofi idealizma. Ali prva velika greska je sto se idealizam povezuje sa idealom. Nije rijec o idealu, vec o – ideji. Mozda bi mi trebali reci idejizam, pa da ne bude zablude? Iako vecini prvo padne na pamet Hegel, ja mislim da je vazniji bio Kant. Ukratko, on je smatrao da stvari oko nas („po sebi“), ne postoje. Ono sto vidimo je samo nasa ideja o svijetu oko nas. O fenomenima oko nas. Osamnaesti vijek. Zanimljivo. Vise nego dovoljno da se otvore ta vrata uzbudljive pustolovine i krene, citanjem ka dnu jame…

Citajuci dalje mozete naici i na citate Galileja (17. vijek) koji je napisao da on ne vjeruje da stvari oko nas pocinju da egzistiraju tek kad vi steknemo neku ideju o njima. Ne! Priroda je prvo stvorila stvari oko nas, a tek onda nama dala moc da ih posmatramo (dozivljavamo, opisujemo…).

Znaci, vidite da se stvari komplikuju. Ako vas tema interesuje i zelite da (o ovome) citate.

Preskocite li par vijekova i udjete u svijet kvantne fizike, nasluticete da je svijet oko nas jos nejasniji. Sta vise, nema nikakvih granice (razgranicenja) izmedju stvari i pojava: sve je neka vrsta kontinuiteta gdje su „granice“ samo iluzija zbog nesto vece gustine. Uzmite – kamen. Valjda klasicni primjer cvrstog predmeta? Ja, ali kvantni fizicari ce vam reci da nema „vazdusastije“ stvari od kamena. Jer kamen – i sve ostalo – je sacinjeno od atoma u kojima se izmedju jezgre i omotaca elektona nalazi – vakuum. Znaci malo, malo pa vakuum. Na sirem planu, skoro sve je vakuuum. Negdje malo gusce, pa mi tu vidimo granicu izmedju kamena i vazduha, ali zapravo nema granice (v. modernu teoriju o nerazdvojivosti).

I? Sta hocu reci? Hocu reci, mozete vi kao vecina ljudi citati o ovome, onako da vam prodje vrijeme, ali tada ste na samom startu prihvatili ulogu izmanipulisanog. Ne mora manipulacija uvije rezultirati necim negativnim. Jeste takav joj je predznak, ali kad kazem izmanipulisan, mislim na one koji gutaju sve sto ima se kaze.

Alternativa je samo jedna.

Ili cete citati Platona na grckom, Galileja na latinskom, a Sredingera na njemackom.

Tesko. Ta su vremena otisla u definitivni zaborav. Nisu nesto predugo ni trajala, ali bilo je nekih 50-80 godina kada su se srecni sinovi radjali bogati, skolovali na vise jezika, sto klasicnih, sto modernih, a onda bivani slati po svjetskim bibliotekama da sjede, citaju, razmisljaju i – razumiju. Onda bi oni to sto misle da su razumjeli, napisali i to je to sto mi danas citamo. Ja i armija ostalih, moramo da radimo nesto drugo da se bavimo nekim trivijalnim poslom, da bi imali za hranu i odjecu, a ako ostane malo vremena da se nauci ili engleski ili njemacki, to nam je onda sve od instrumentarija da se produbimo u razmisljanja … recimo Diraka ili Hejzenberga. A kad ovi tumace Platona, nama je ostalo samo da im (ne) vjerujemo. Tuzno do zla boga. Nema znaci citanja. Samo razbibriga….