Spinoza kod Kurda

Ili “ u Kurda“, kako bi recenicu usmjerili Hrvati.

Sjedim i pricam sa doktorom, Kurdom iz irackog dijela buduceg Kurdistana. Ma bice Kurdistan, vec drugog dana nakon sto se pronadje alternativni izvor energije jednako atraktivan kao sto je nafta. E tog dana ce svi zaboraviti i na Irak i na Siriju i na Kurde i oni ce znati da to iskoriste i formiraju nedosanjanu drzavu. Naravno, svima je jasno da ce tek tada poceti gradjanski sukobi unutar Kurdistana, ali to je vec njihov problem.

Doktor Kurd, trebao bi bi neki visi prosjek obrazovanja kod Kurda. A kako je meni uglavnom dosadno na poslu (i ovaj blog nastaje 80-90% u radnom vremenu), ja njemu pokazem knjigu o zivotu i djelu Baruha Spinoze.

Doktor, nikad cuo za Spinozu.

Da li da stavim onu kombinaciju upitnika i znaka uzvika iza prethodne recenice? Da se cudim? Ne. U prvom trenutku mi je bilo malo neprijatno: djelovalo je kao da se ja sad pravim vazan i pitam ga da li je cuo za nekog japanskog haiku pjesnika, dok ja citiram njegovu poslednju pjesmu. Opet, Spinoza je poznat, pa je sledeca misao koja mi je prosla glavom, da je neobrazovan. I tek na kraju tog munjevitog misaonog procesa, shvatim.

Sto bi on poznavao Spinozu??

Prvo, necu da mu olaksavam razumjevanjem da se u „kurdistanu“ zivi tesko, da su tamo stalno ratovi, pa eto, nije stigao da se dovoljno skoluje. Ne! Ta doktor je. Sta bi to onda znacilo za njegovo poznavanje medicine? Ne, nisu u pitanju materijalno-tehnicki uslovi skolovanja. U pitanju je fokus.

Evropa se snazno i imprezivno razvila i obogatila. Postala je – osim a Ameriku, Kanadu i Australiju, magnet kojem niko sa Planete ne moze da odoli. Samo ih razdaljina sprijecava da krenu ka Evropi. A znamo i zasto je to ovako. Polozaj Evrope kao velikog poluostrva zagnjurenog u Atlantik, probudio radoznalost i – pomorstvo. Jedan za drugim, novi kontinenti su padali pod evropske vladare, a time je priliv bogatstva postao enorman. I onda je nastupio zacarani krug: novo bogatstvo, nova moc, nova osvajanja, nova bogatstva, a kod kuce nova intelektualna elita (dosada) koja se bavila umjetnoscu i naukom. To je dalje dovelo do novih mogucnosti u osvajanju…. I novih bogatstava.

Ovaj tehnoloski razvoj je bio pracen i razvojem ljudske misli i ideja. Formirana su drustvena uredjenja koja mozda nisu savrsena, ali – boljih nema. Francuzi su 5 puta izlazili na barikade da bi usavrsili svoju demokratiju. Holandija je u 16. vijeku bila utociste Jevrejima koji su bjezali od pogroma iz Spanije i Portugala. Evropa se pretvorila u sjajnu bljestavu gradjevinu u kojoj bi mnogi voljeli zivjeti.

I sto bi rekao Salijeri “ i ja sam sam sebe volio“, Evropa je postala samozaljubljena. Cijeli obrazovni sistem je fokusiran oko Evrope kao centra svega dobroga. Jeste, malo se pomene Afrika kao kolijevka homo sapiensa, malo se pomene Irak kao kolijevka ljudske civilizacije, Egipat kao prva organizovana drzava i gotovo. Sve to stane na par casova istorije. Odmah poslije ide Grcka, Rim, demokratija, antika, filozofija, nauka. Renesansa…. Veliki filozofi, Gete, Betoven, Ajnstajn….

Ja i Spinoza.

Ostali djelovi Zemlje nisu imali jednako snaznu potrebu da velicaju u svojim obrazovnim sistemima velikane evropske misli. Mi (iz Evrope) znamo da su oni imali svoje velikane. Gilgames, npr. A oni znaju sigurno mnogo vise. Za njih Spinoza nema ama bas nikakvog znacaja. Jer Spinoza ima znacaja samo ako cijeli proces razvoja ljudske misli prije i poslije Spinoze ima za vas znacaja. Tek tada vam i Spinoza „sjedne“. Bez toga? Nista. Fusnota. Kao i nama Zatatrustra. Konfucije. Kaze se da je Zaratustra bio jedan od prvih ideologa nenasilnog rjesavanja sukoba. Kako su ga prihvatili u Perziji, a kako u Indiji? Razumijete? Nemamo za sta da se uhvatimo. Misli su nam rasute kao i kad smo u 3. osnovne skole ucili partizanske pjesme napamet: recitujes, a pojma nemas o cemu govoris. Mi smo ovdj u Evropi zivjeli u vrlo intenzivnom odnosu sa religijama. Te ratovi, te strahovi, te obredi, gradjevine, Vatikan, Gospa, Medjugorje… Sve je to promaklo mom kurdskom sagovorniku. A Spinoza je veliki jer je prvi tvrdio (1665) da se religije odrzavaju samo na strahu i laznim nadama. Slagali se mi sa njim ili ne, ali on pripada definitivno toj nasoj relaciji sa religijama i organizovanim crkvama. Biti obrazovan i zeljeti da se ukljucis u te rasprave trazi da poznajes Spinozu. Kurdi imaju svoj put i svoje velikane na tom putu. Mi mislimo da su nasi bolji…. Jesu li? Pa… evo njega ovdje….

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s