Najvaznija nauka

Koja je nauka najvaznija?

Matematika? Ne. Sta? Koliko ima ljudi koji ne znaju ni sabrati, ni oduzeti – pa nista.

Filozofija? Ma, ne. To je ionako nauka samo za dokone intelektualce: oni objasnjavaju svijet, ali mi od toga nemamo nikakvu korist, jer ne razumijemo njihovo objasnjenje?!

Psihologija? Aaa, nije lose! Ali ni to nije univerzalna nauka, nauka od koje svi imaju koristi. I ovdje ima mudrih ljudi koji razumiju druge ljude i bez poznavanja psihologije. Ali, da ne bi prebrzo izveli pogresne zakljucke, ne trazim ja nauku koju svi poznaju, pa onda i koriste- ne, takve nauke nema. Dovoljno je pronaci nauku koju makar neko razumije, ali – svi imaju koristi!

Sociologija? Nije lose. Ali i to je kao psihologija, samo psihologija ne pojedinca, nego grupe. I opet ima dovoljno ljudi koji se sasvim dobro snalaze bez sociologije.

Pa sta je onda???

Statistika.

Da, da, nije ni meni lako da priznam, ali niko ne moze bez statistike, poznavao je ili ne. Statistika je batina, instrument, poluga, kojom se tzv. naucnici koriste da nas utjeraju u odredjeno vjerovanje ili kako oni vole da kazu u – istinu. Svijet oko nas je u permanentnom haosu. Bukvalno, ne samo onako beletristicki: nered, haos vlada na svakom nivou: od subatomskih cestica do planeta. Nas ljude haos kao pojava uznemirava. Ne mozemo da se opustimo. I tako je nastala nauka: pokusaj da se kroz seriju hipoteza objasni svijet i na neki nacin dovede u harmoniju sa nama, sa nasim ritmom. A da bi nauka mogla da opstane (jer nisu ni kriticari budale!), morala je da svaki fenomen za koji postavi hipotezu, tvrdeci da iza njega stoji pravilo – ojaca serijom istih i sve to onda uveze u „istinu“, statistikom. Jer statistika je jedini, bukvalno je-di-ni instrument kojim naucnik moze da „proda“ svoju istinu nama. Svaki naucnik ce reci „Ja mislim…“. I vec iza ove recenice moze da se nasluti da to sto naucnik „misli“ pociva na njegovom uvjerenju. A rijec ‘uvjerenje’ je izvedeno iz glagola vjerovati. I tako bi se naucnik i ja lako posvadjali i razisli: jer boze moj, to sto on vjeruje, ne moram ja da vjerujem. Sta vise svi filozofi od Antike do danas su saglasni da dvojica gledaju nesto i vide dvije razlicite stvari. Zasto? zato sto ono sto nam „ulazi u glavu“ u procesu gledanja, prolazi kroz proces koji je karakteristican za svakog pojedinca, a time i dovoljno razlicit, da moze da se govori o dva dozivljaja. Razlicita. I zato naucnik prvo ide u laboratoriju, izazove fenomen ”bezbroj” puta, vidi uvijek istu stvar (naravno!), ali objasnjenje poslije ponudi na trziste znanja upakovano u statistiku. I onda kao nema vise dileme!? I tacno je: mi mali, dnevni konzumenti njegove istine, nemamo nikakve sanse protiv njega. Prvo ne mozemo lako uci u laboratoriju, ne znamo kao da oponasamo fenomen u eksperimentu i konacno, pojma nemamo o statistici.

Ali.

Sta mozemo? Mozemo da se odmaknemo od konkretnog fenomena i da sve fenomene zajedno, uzmemo kao – fenomen. E, tu smo na sigurnoj udaljenosti od ubjedljivog, arogantnog naucnika i tu mozemo da se oslonimo na vlastitu pamet i logiku. I sta vidimo brzo? Vidimo da se iza svakog krupnog „objasnjenja“, svake ideje koja prozima svijet, munjevito, gotovo po refleksu pojavi suprotno objasnjenje, objasnjenje koje uleti na scenu snagom i energijom fundamentalizma.

A statistika? Ja ne znam nauku koja je vise diskreditovana od statistike, pa ipak se odrzava u zivotu. Koliko je samo puta i u popularnoj literaturi, a da ne govorim o strucnoj, grupa pisaca (naucnika) uhvacena u lazi? Ili su izmisljali eksperiment ili su namjestali parametre kako bi statistika izasla sa boljim rezultatom. A o tzv. statistickoj snazi da i ne govorimo! Koliko je mucenih ljudi (kupaca istine) prevareno statistikom malih brojeva? U naukama gdje su fenomeni po definiciji rijetki, statistika vlada kao sto Lukasenka vlada u Bjelorusiji. Zakljucak koji se dobije na uzorku od 50 slucajeva??? Ti im ukazes na ocigledan propust (eufemizam za vulgarnu laz) a oni kazu, da, ali ipak vidi se trend… Statisticari, naucna mafija, naucna Koza Nostra, prodaju svoje vjestine manipulisanja nama kupcima, za velike pare. Ipak, nekada, ni vjestina nije dovoljna, pa se mora naci nova formulacija. I naslo je! Kad nema dizajna statistike koji bi potvrdio „istinu“, onda se zakljuci da je „istina“ manje lazna od lazi. Marsala.