Uvijek sam mislio da je nas jezik bogatiji od svedskog. Doduse, u prvo vrijeme nisam imao pravo da bilo sta kazem, ali sad kad su decenije prosle, imam valjda malo pravo, a?
Najprije da priznam jednu bolnu cinjenicu. Ni 20 godina kasnije, ne mogu reci da znam svedski jezik. Zvuci cudno, ali morali bi se odmah dogovoriti, sta to znaci znati jezik? Kaze se, ”znam jezik ili govori tri jezika…”. Sve su to zavaravanja. Posebno iritiraju ljudi koji tvrde da znaju +2 jezika. O cemu se radi? Znaju oni da se snadju, komuniciraju, razmijene stavove na 2, 3 ili vise jezika- to moze, ali da znaju jezik(e)? Ne. Ne znaju. Dokaz? Evo dokaza koji je univerzalan: vazi i za vas i za te vase kojima volite da se hvalite (”zna 5 jezika, tecno”), jer kad znate (”moj, znam ga dobro..,”) nekog ’poliglotu’ dio slave neminovno ide i vama. Ne znam zasto, ali tako je. Ima li djece rodjene u Engleskoj, od engleskih roditelja, koja se skoluju u engleskim skolama i koji imaju jedan (F) iz engleskog? Koliko volis!
Nego ja. Evo, poslije toliko godina, ne znam jezik. A radim, posao mi je komunikacija sa ljudima, pisem, diktiram (drugi pisu), drzim predavanja… Dzaba! Odem li kod automehanicara ili vodoinstalatera, ja sam izgubljen: nista ne razumijem. Nije da ja otjeram na servis BMW, a dodjem kuci sa Skodom Fabijom, ali u mojoj komunikaciji sa mehanicarem, ja razumijem samo – pridjeve i glagole. Tek po koju imenicu. Tuzno. Kao gost u nekoj drzavi, kada vi pruzate uslugu, komunikacija ce biti kvalitetna, ali ako vi trebate uslugu- neka vam je bog na pomoci. Sto bi mi rekli, boli ih ’uvo.
Sad kad sam definisao svoju poziciju da pokazem u cemu se sastoji bogatstvo svedskog jezika. Ne morate vi meni vjerovati: zajedno cemo do zakljucka.
Dva primjera.
Omdomslos (ne pise se ovo ovako, ali nije bitno). Atribut koji se koristi u ovakvim situacijama…
Bolesnik umire, a medicinska sestra kaze da nije ustao iz kreveta od juna i glasno se (samo ona) smije. Svedjanin dolazi iz Dubrovnika za Hercegnovi i moze da predje granicu na dva mjesta. Osoba koja je ’omdomslos’ savjetuje da ide preko Kobile. Cuj, Kobile?! Gdje je Muo u odnosu na Kotor? ”Cim prodjes Skaljare, skrenes lijevo”, kaze takva osoba. Kakva? Nepromisljena? Neuvidjavna? Hja, moze, ali u nasim opisima nedostaje diskretna socijalna kritika kojom Svedjani opisuju takvu osobu. Nasi izrazi su ’klinicke dijagnoze’ bez osude i to je nedostatak. Svedjani se svojim izrazom malo ljutnu.
Po got o unt (ovo se tek ne pise ovako!). Ovo znaci da neki fenomen (vruce je) ima i svoje pozitivne (nije zima) i svoje negativne posljedice (znojimo se). Avion se spusta prvo u Zagreb i tu se presjeda (nikad nisi bio na hrvatskom tlu, ali – mora se gubiti vrijeme).
Ima jos ovakvih primjera. Nema mnogo, ali, ipak. Ja se pomazem uvodom ”sto bi rekli Svedjani”, pa citiram original.
A mozda sam ja poceo zaboravljati nas jezik…?
Jugonostalgija 