Tekst. Napisao sam u ove skoro ce, dvije godine 139 tekstova. Ceka se 140-i.
Pa, evo ga. Izlazi. Polako, kao da se poradja….
Ja sam drzavljanin Svedske. Jesam li? Nisam. Naravno da nisam. Niti ja nju dozivljavam kao moju, niti ona mene kao svoga. A nije, ako ste pomislili, pogresno pisati o jednoj cijeloj drzavi u trecem licu i to – jednine. ‘Ajde, mnozine, mislite, ne, ne – jednine. Ona. Svedska. Evo odmah dokaza (sigurno ste primjetili kroz ove dvije godine, da nista ne pisem bez podrske cinjenica i nekog dokaznog materijala). Koja je glavna osobina Svedske kao drzave? Bogata? Cista? Mirna? Da, naravno kao i svaka osoba i Svedska ima vise raznih osobina. Zahvaljujuci svojoj srecnoj istoriji i geografiji, vecina tih osobina je pozitivna. Makar ih se tako sada dozivljava. A da su imali srece sa geografijom, jasta su! Ne, nema limunova ni mandarina (jos uvijek, ali kako su Kina, Indija i SAD krenuli, bice za 20 godina), nema mrsave plave ribe. Samo debele, jer je ‘ladna voda. Ma nema ni mirisa, a ne sto drugo?! Ali kroz istoriju nije bilo ratova. Ko ce ici ovamo da ratuje??? I za sta da ratuje? Ko je znao 1540. na primjer da ce ovdje biti ABB, HM, Volvo i Erikson. Da su znali, neki bi ih odavno okupirali i cekali. Oni su malo ratuckali sa Poljacima i to je sve. Glupo se razidjose od Norveske: sad bi i naftu imali! Da, ali ove pozitivne osobine nisu glavne svedske osobine. Njima se ne moze pogoditi srz svedskog drustva. Ima jos bogatih, mirnih i cistih (Kanada). Glavna osobina Svedske je – naivnost. Nema na svijetu zemlje koja je toliko naivna, a da im se to (jos uvijek!) nije slomilo o glavu. Zanimljivo je da oni to jos uvijek ne vide. To vidimo mi koji smo potrazili ovdje srecu, a kako nas broj raste, kontrast postaje sve veci, domacinima se umnozavaju stresovi i na vidjelo izlazi naivnost. Oni su toliko naivni da bi ovdje sjajnu karijeru napravila zagorska skola slikara na celu sa Generalicem. Sto god prikazu, bilo bi sukladno osebujnom umjetnickom stilu. Uzmite bilo koji segment svedskog drustva i vidjecete kolosalnu naivnost. Odbrana? Ma ko ce nas napadati, vjerovali su 80-ih godina i vojska im je na brzinu bila svedena na 14 bradatih momaka sa naocalima za sunce. Onda su Rusi morali malo da rone ispod Stokholma kako bi ovi ovdje shvatili da im Putin moze uci u Parlament, a da ga i ne primjete. Policija? Ni jedan veci zlocin oni ne mogu rijesiti. Cvrsto ubijedjeni da jos uvijek po ulicama svedskih gradova jedino Pipi Duga Carapa pravi nesto nestasluka, zaboravili su potpuno na ovu sluzbu. To su brzo i uspjesno iskoristili agresivni momci sa Cetinja od kojih je jedan dugo bio pandan svedskog kralja: Kralj podzemlja. Biti kriminalac? Divota. Policija te ne moze naci, kad te nadju zbrinu te kao najrodjenijeg, a u zatvoru si kao u hotelu sa 4 zvjezdice. Skola? Uh ovdje ih tek ceka zestoko otrjeznjenje! Djaka su od 60-ih godina stavili u istu ravan, odmah tu pored direktora skole (nastavnici su svi ispod) i sad se djaci pitaju o svemu: hoce li dolaziti u skolu, hoce li imati domaci zadatak, hoce li reci roditeljima za problem? Tu i tamo izmlate nastavnika tek da se zna ko je glavni. Socijalna zastita? Joj, to je tek komedija u bezbroj aktova. Joj sta im rade nasi, Rumuni, Bugari i u poslednje vrijeme Sirijci. Leze kuci, rade jedan drugome unutar porodice kao personalni asistenti (jer je onaj drugi invalid – koji? Nema veze, jedan), uzimaju pare za doskolovavanje, a leze na kaucu i gledaju satelitsku TV, malo cotaju (hramlju, vuku nogu) dok prodju pored Socijalnog, parkiraju na mjestima za invalide. A tek neki njihovi, svedski, malo pametniji! Pao, slomio se. Daju mu pola bazena da skakuce uz muziku, dok mi ostali plivamo po trojica u istoj traci?! Poslije ga dvojica rastezu, setaju po parku…. . Bankarski sistem? Izvrdavanje poreza. Talas imigranata 2015. je bio kao budjenje. Pet je sati ujutro, zvoni sat. Gadan zvuk, mrak, hladno, vlazno – a moras. E tako je bilo budjenje Svedske prije 5-6 godina. Raspade se politicka idila. Ekstremini desni i ekstremni lijevi udjose u Parlament. Politicki jezik ogrubio, otimaju i ubijaju advokate. Ma gore nego kad se negdje u Dalmaciji u decembru ustanes iz kreveta u 5 ujutro, a nigdje jos nije nalozeno. Farmerke kao oluk: hladne, metalne. Umivanje? E tako je sada u Svedskoj. Jos se ni blizu ne osjeca toplina tek gurnutih cjepanica u pec. Oni misli, samo ce….
Ali ja sam poceo nesto drugo? Drzavljanin Svedske? Jok! Ta nisam ja Kalle (ovo kad vam napisu dva konsonanta („l“), onda je vokal ispred kratak da ne moze biti kraci: nije kaaale, nego kâle, brzo, odsjecno)! Kale moze biti neki momak, idiot kojemu je moglo biti da ode u Grcku na ljetovanje. I tamo siluje nekoga. Svedska odmah salje avion za njega, daju mu celebriti advokata dzabe, izvuku ga od osvetoljubivih Grka. Ma spasu ga. E, sto bi mene! Ja cu uvijek imati neko drugo prezime za ciji izgovor oni ne znaju pravila (jer nemam duplih konsonanata) i ta ce ih prepreka paralizovati da i meni posalju avion. A ja njima? Tj. njoj, Svedskoj? Sto bi rekli kod nas, svoj ti pos’o.
Jugonostalgija 