Delta

Bez delte ne bi bilo ni nas. Ako bi morao neki filozof da sazme u samo jednu rijec, glavnu osobinu stvarnosti, znaci svega ovoga sto vidimo oko nas, ukljucujuci i sam zivot, onda bi taj rekao: delta.

Za deltu postoji „bezbroj“ prevoda i opisa. Recimo, pomak. Razlika. Prirast. Malo slobodnije bi se reklo, od-do. Najblize je valjda razlika. Ili pomak.

Bez delte ne bi bilo energije. Struja nastaje na bazi … sjecate se- razlike potencijala. Voda pada zbog razlike u visini. A energija je cudo! Prosetajte 50 m. Nista. Popnite se na 6. sprat – sto je otprilike isto nekih 50-ak metara, ali gore. Na suprotnu stranu od dejstva gravitacije. Vidjecete sta znaci fizicka kategorija rad.

Secer nam ulazi u celije, kad ga tamo nema dovoljno, odnosno kad ga ima manje nego vani. Kiseonik ulazi kada ga ima vise vani. Pluca nam se sire kada je pritisak izvan njih veci nego unutar grudi. Bez delte ne bi mogli mrdnuti.

E sad pocinje ono teze. Bez delte nema ni razvoja drustva. Delta koliko je vazna za prirodu, jednako je vazna i za drustvo?! Pomak, dakle razvoj, kretanje naprijed, nastaje kada se spoje dvoje koji nisu isti. Ili kada je drustvo pomijesano i kada svako po malo vuce na svoju stranu. Iz tih razlika nastaje nesto novo, a nestaje mrtvilo i barustina. Ali koliku deltu jedno drustvo moze da izdrzi. I Pretis lonac moze da eksplodira ako je razlika pritisaka prevelika. Sta vise, cesto se za drustrvene napetosti koristi poredjenje sa posudom pod pritiskom. Pogledajte Ameriku nekada i danas. Drustvo je naravno nezgrapna kategorija. Velika i heterogena. Ipak americko drustvo ima (i imalo je) neke svoje glavne crte i karakteristike po kojima je bilo prepoznatljivo. Nekada, sarenilo nacija harmonicno uklopljeno u zajednicki sistem vrijednosti i rezultat – sjajan! U manjim drustvenim jedinicama, sarenilo kultura, ideja, stepena inteligencije i vjestina, pa stalno novi i novi rezultati. Noji proizvodi (Silikonska dolina), nove ideje. Ali gomila tih heterogenih grupa – sa identicnim ili slicnim nacinom razumijevanja covjeka, njegovih potreba i vrijednosti. Tu, na tom globalnom nivou drustva, ne dozvoljava se prevelika delta. E ali Americi se dogodio Tramp. I sada imate konzervativni Jug sa svojim sistemima vrijednosti, a liberalni sjever sa drugacijim. I sada raste delta izmedju Juga i Sjevera. Mala digresija: zasto je uvijek Sjever (Amerike, Evrope, Italije…) privlacniji od Juga?? Na Jugu mirise, jede se lijepo, more je toplo, a na Sjeveru je mracno, vlazno i puno budji?? E, ali ocito da se na Jugu slabo radi, slabo stvara. Nekako su umrtvljeni…. Dok Sjever, dere, grabi, smislja, napreduje. I onda: na Sjeveru ima BMW, a na Jugu i dalje magarac na prasnjavom putu. Razlika je. Mislim, delta je.

Nego Amerika. Tamo Jugu geografija, sunce i vrucina nista ne smeta. Narandze, limunovi i – nafta. Ima dosta BMW-ova. Ali malo dalje na jug pocinje pravo siromastvo i talasi migracije (po ko zna koji put u istoriji!) idu ka sjeveru. Jug je konzervativan i ne bi da bilo sta mijenja. Ne trebaju im „ideje“ Meksikanaca i onih iz Hondurasa. I Jug postaje sve vise konzervativan i liberalni Sjever pocinje onako nadmocno da im se ruga. Ne zauzimam ja ovdje nikakav vrijednosni stav (sjever-jug, bolji, losiji), ali ne volim kad se neko ruga. A ne vole ni ovi sa sjeverne obale Rio Grandea. I? E, oni ti fino spakuju nekoliko vecih kontingenata izbjeglica u prevoz i pravac – sjever. Na neka ekskluzivna ostrva gdje liberalni demokrate imaju svoja odmaralista. Pa, eto, porucuje Jug, kad ste vec toliko zabrinuti….

Ja, ovo je samo mali primjer sta se desava u jednom drustvu kada se smanji broj delti na mikroplanu, a pojave se samo par njih na makroplanu. Vrlo opasna situacija za svako drustvo. Dvije grupe se homogenizuju, a razlike izmedju njih prodube. Pripremljeno za gradjanski rat.

Nego mi stariji. Sa godinama covjek postaje sve vise konzervativan i ne bi nista da mijenja. Tu onda one romantizirane price o deltama padaju u vodu. Nikakva mijesanja, nikakve promjene – samo mir i stabilnost (mislimo mi). Da, naravno, to je put u onu barustinu od gore. Znam ja to, ali pogledajte najnoviji proizvod Ferarija : SUV Cista Krv. (Za mene) Fantasticno! E pa bas onoliko koliko bi volio da sjedim u ovom automobilu „teskom“ pola miliona EUR, isto toliko ne bih da sjedim u fabrici* gdje je napravljen. Hocu reci, jeste Cista Krv rezultat brojnih sitnih delti u Modeni, ali ja bih samo rezultat.

*Sa ovim sjediti u fabrici, nisam bio do kraja iskren! U nekom novom zivotu, ako reinkarniram (ponovo) kao covjek, volio bih raditi na proizvodnoij traci u Modeni. Negdje na drugoj polovini – ne tamo gdje samo vrte lim….

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s